Početna strana > Hronika > BBC: Socijalni nemiri i ubistva u Tunisu
Hronika

BBC: Socijalni nemiri i ubistva u Tunisu

PDF Štampa El. pošta
sreda, 12. januar 2011.

U Tunisu je i u utorak bilo sukoba demonstranata i policije i u akcijama snaga bezbednosti je ubijeno još nekoliko civila, tako da je broj ubijenih od kako su ulični sukobi počeli širom zemlje dostigao dvadeset jedan prema saopštenju jednog vladinog ministra.

Demonstracije se održavaju širom zemlje a prema izjavama očevidaca policajci pucaju iz snajpera postavljenih na krovovima zgrada sa namerom da ubiju demonstrante.

U Etadamenu, jednom predgrađu glavnog grada Tunisa, stotine mladih su tokom dana u utorak pustošili randnje i zapalili jednu banku.

Tri nedelje protesta i sukoba

Protesti su počeli sredinom decembra, kada se jedan univerzitetski obrazovan piljar spalio pošto mu je policija oduzela robu jer je radio bez dozvole.

17. decembra prošle godine, u provincijskom gradu Sidi Buzidu u centralnom delu Tunisa, policija je u rutinskoj patroli oduzela robu 26-to godišnjem Muhamedu Buazizi, koji je bez dozvole prodavao voće i povrće.

Kao i mnogi drugi mladi Tunišani, Buazizi je imao fakultetsku diplomu, ali ne i zaposlenje i voće i povrće je prodavao kako bi preživeo. U znak protesta, posle oduzimanja robe, polio se benzinom i zapalio. Umro je u bolnici nekoliko dana kasnije.

Buazizijevo samospaljivanje pokrenulo je talas protesta protiv siromaštva i nezaposlenosti, koji su se iz Sidi Buzida proširili na ostatak zemlje, sve do glavnog grada Tunisa.

Radija Nasraui, predsednik udruženja za borbu protiv mučenja u Tunisu, kaže da su se u proteste uključili svi segmenti društva.

"Mladi, stari, žene i muškarci, sindikalci, posebno omladina, studenti i nezaposleni, doslovno svi. Na sve strane su grupe policajaca sa palicama, spremni da biju i da pucaju", rekao je Nasrau govoreći u programu BBC-ja.

Demonstracije u Tunisu su retka pojava a vlasti su reagovale vrlo oštro souočene sa nezapamćenim besom građana i na ulice su, uz policiju izvele i vojsku.

Broj ubijenih "dvostruko veći od zvaničnog"

Tuniske grupe za zaštitu ljudskih prava kažu da je broj ubijenih u policijskim akcijama mnogo veći od zvaničnog, po nekim izveštajima dvostruko veći.

Ministar za komunikacije Samir Labidi je rekao novinarima da je dvadeset jedna osoba ubijena od prošlog vikenda, a prema vladinom saopštenju policija je ubila četiri civila delujući u samoodbrani u gradu Kaserini jugozapadno od glavnog grada Tunisa.

Međutim, povodom događaja u tom gradu, meštani kažu da su demonstrante ubili policijski snajperisti pucajući sa krovova.

U utorak uveče, do nasilja je došlo i u predgrađu Tusnisa, Etadamenu - dok je tokom dana policija upotrebila silu da razbije okupljene novinare i umetnike koji su protestovali protiv pucanja u demonstrante.

Policijski snajperi na krovovima

Član jednog tuniskog sindikata, Adnan Al Amiri, rekao je govoreći za BBC da je video policijske snajperiste na krovovima u Kaserini i da im je zadatak da spreče okupljanje stanovnika.

"U gradu Kaserini trenutno zapravo vlada haos a u susednoj Tali je na snazi vanredno stanje. Tamo vlada velika nestašica hrane a na krovove su postavljeni snajperisti da bi sprečili sve oblike javnog okupljanja od više od tri osobe".

Adnan Al Amiri je rekao i da su protesti u Kaserini bili mirni a da su sve žrtve među demonstrantima ubijene hicima iz snajpera.

"To su bila namerna ubistva. Oni pucaju ciljajući u glavu ili u srce. Imamo imena svih ubijenih i mučenika. Ubijeni su namerno", rekao je ovaj očevidac događaja u Kaserini.

Gladni građani pljačkaju hranu

Prema njegovom svedočenju, u gradu je bilo i pljački posle povlačenja snaga bezbednosti.

"Oko četiri popodne snage bezbednosti su se povukle u kasarne. Tačno je da je bilo pljački. To su uglavnom radili gladni ljudi, sirotinja kojoj je potrebna hrana".

On smatra da su policijske snage povučene namerno da bi pokazale da je ovaj "narodni protestni pokret" samo delo malobrojnih maskiranih bandi koje su više zainteresovane za pljačku - i opisao je Kaserinu kao siromašan, socijalno i ekonomski nerazvijen deo Tunisa koji "vapi za društvenom pravdom".

"Nasilje terorista" ili erupcija "narodnog besa"

Predsednik Zine el Abidin Ben Ali, koji je na čelu Tunisa 23 godine, obratio se stanovnicima u ponedeljak preko televizije.

"U gradovima i selima u nekoliko pokrajina smo videli nemire i uništavanje državne i privatne imovine. To nasilje je na trenutke bilo krvavo, i dovelo je do smrti jednog broja civila i ranjavanja pripadnika bezbednosnih službi. Reč je o delu maskiranih bandi koje su noću napadale državna dobra pa čak i građane u njihovim domovima, i o terorističkom ponašanju koje ne možemo da ignorišemo", poručio je u svom televizijskom obraćanju u ponedeljak predsednik Tunisa.

Urednik lista "Magreb rivju" Muhamed ben Madani, ocenio je međutim - govoreći u programu BBC-ja - da najnovije vladine mere i predsednikov govor jasno pokazuju da su tuniske vlasti vrlo zabrinute zbog onog što se događa.

"Ovo je prvi put za 23 godine Ben Alijeve vladavine, da su vlasti suočene sa tako velikim, spontanim protestom u celoj zemlji. Uprkos čvrstorukaškom gušenju demonstracija, vlasti su potpuno izgubile kontrolu nad javnim redom. Posle 23 godine vladavine "gvozdenom pesnicom" i ceđenja tuniske privrede, ljudi su izašli na ulice da bi izrazili bes. Iz evropske perspektive, Tunis je stabilna zemlja - ali gledano iznutra: zbog "gvozdene pesnice" kojom se vlada nema slobode štampe, nema ljudskih prava, nema jake opozicije, nije formirano građansko društvo koje bi pomoglo u razvoju privrede", smatra urednik lista "Magreb rivju".

Grupa francuskih pravnika je saopštila u Parizu u ponedeljak, posle povratka iz Tunisa, da je put iz nastale krize u demokratizaciji i oduzimanju privilegija malobrojnoj, vrlo bogatoj eliti.

Opozicioni lider Monsef Marzuki, koji živi u izgnanstvu u Francuskoj, opisao je aktuelni sistem vlasti kao "lažnu demokratiju" u "korumpiranoj policijskoj državi".

BBC-jev regionalni analitičar smatra da bi erupcija narodnog nezadovoljstva u Tunisu mogla da se prenese i van granica te zemlje i ugrozi druge autoritarne režime severne Afrike i drugih arapskih zemalja - a da takva opasnost postoji svedoče i vesti o protestima u susednom Alžiru zbog poskupljenja hrane.

(BBC)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner